FacebookTwitterGoogle BookmarksPinterest

Zdravlje zglobova, hrskavice i tetiva

Ciljana suplementacija dodacima poput glukozamina i hondroitina pokazala je određeni potencijal za poticanje oporavka same zglobne hrskavice.

Zdravlje lokomotornog sustava

Kada govorimo o očuvanju zdravlja, naše će razmišljanje najvjerojatnije krenuti u smjeru vitalnih organa – srca i krvožilnog sustava, mozga, jetre, bubrega ili pluća.

 

Na tom su popisu zglobovi, odnosno lokomotorni sustav (koštano-zglobno-mišićni, odnosno sustav za pokretanje) općenito, najčešće posljednji.

 

Tako barem biva dok mišići, kosti, zglobovi, ligamenti i tetive bezbolno i u zadovoljavajućem opsegu vrše svoju funkciju.

 

Funkcija kostiju je višestruka:

protektivna – štite vitalne organe

statička – daju tijelu oblik, čvrstoću i posturu

dinamička – budući da služe kao polazišta i hvatišta mišića, omogućavaju kretanje

endokrina – održavaju metaboličku ravnotežu minerala – posebice kalcija i fosfora

Funkcija mišića jest pokretanje kostiju, a vrše je premošćujući zglobove koji svojom pokretljivošću (u više smjerova) lokomotornom sustavu daju fleksibilnost.

 

Zglob je dakle pokretni spoj između kostiju, obložen glatkom hrskavicom kako bi trenje pri pokretanju bilo što manje i koja je elastična kako bi mogla podnijeti opterećenja koja su često višestruko veća od težine tijela. Većina zglobova sadrži sinovijalnu tekućinu koja podmazuje (“oplakuje”) i tako dodatno štiti zglob od štetnih statičkih i dinamičkih oštećenja.

 

Treba napomenuti da hrskavica ne posjeduje vlastite krvne žile koje bi je opskrbljivale svim potrebnim sastojcima (kisikom, nutrijetima). Hrskavica se hrani upijanjem tvari iz zglobne tekućine.

Svaka je aktivnost dobra i pomaže pri očuvanju elastičnosti zglobne hrskavice i okolnih tkiva. Međutim, kao niti u bilo čemu drugome, niti u tjelesnoj aktivnosti ne valja pretjerivati i prelaziti granice vlastitih sposobnosti odnosno tjelesnih ograničenja. Tip i intenzitet tjelovježbe potrebno je prilagoditi dobi i pripadajućim bolestima (bolesti srca i krvnih žila, ograničenja lokomotornog sustava, plućnim oboljenjima).

 

Važnost prehrane za zdravlje zglobova

Redovito kretanje od elementarne je važnosti za zdravlje hrskavice.

Artroza

Upravo je zbog toga redovito kretanje od elementarne važnosti za zdravlje hrskavice budući da samo dodirivanje zglobnih površina prilikom kretanja omogućuje, odnosno potiče, prehranu hrskavice.

 

Najčešće oboljenje zglobova jest artroza. Riječ je o degenerativnim promjenama na zglobovima progresivnog (napredujućeg i nezaustavljivog) karaktera.

 

Bolest seže daleko u povijest ljudskog roda – artrotske promjene pronađene su na fosilnim ostacima pračovjeka kako i na egipatskim mumijama.

 

Artroza najprije zahvaća hrskavicu zgloba, zatim prelazi na koštane rubove zglobnih tijela, a naposljetku i na zglobnu čahuru. Navedene promjene postepeno dovode do otekline i deformacije zgloba te izljeva, a pritom je sve popraćeno bolovima i ukočenošću. Najčešće zahvaćeni zglobovi su oni najopterećeniji; to su u prvom redu kukovi i koljena pa zatim kralježnica.

 

Artrozu kuka prati bol pri hodu i ograničeni pokreti te grebanje i blokada pokreta.

 

Artrozu koljena odaje bol sa prednje ili unutarnje strane koljena pri hodu. Dok kod kralježnice najčešće stradava vratni dio uz ograničene i bolne pokrete te moguće trnjenje, slabost ruku, glavobolje, omaglice i vrtoglavice, a u težim slučajevima (uznapredovali stupnjevi artroze) može doći i do kratkotrajnog gubitka svijesti.

 

Uzroci nastanka artrotskih promjena za sada nisu u potpunosti rasvijetljeni / objašnjeni. Ali se smatra da uz (visoku) životnu dob, određenu ulogu igraju prehrana, debljina, genetska predispozicija i spol. Mnoga su nedavna istraživanja pokazala povišene razine slobodnih radikala u cirkulaciji i tkivima, prisutne kod bolova u zglobovima. Primijećeno je da redovito uzimanje antioksidansa dovodi do značajnog smanjenja boli i ukočenosti, usporavanja ili čak zaustavljanja procesa degeneracije te u određenom opsegu i poticanja regenerativnih procesa.

 

Ciljana suplementacija dodacima poput glukozamina i hondroitina pokazala je određeni potencijal za poticanje oporavka same zglobne hrskavice.

Ciljana suplementacija (dodatcima poput glukozamina i hondroitina) pokazala je određeni potencijal za poticanje oporavka same zglobne hrskavice. A na signifikantno smanjenje upale utjecalo je uzimanje omega-3 masnih kiselina te pripravaka poput enzima bromelaina i papaina. Oni su dobiveni iz različitih vrsta voća poput papaje, manga i ananasa.

 

Spomenutu oksidativno-antioksidativnu priču / teoriju možda je najprikladnije započeti “razotkrivanjem” slobodnih radikala. Riječ je o atomima ili molekulama koje u svojoj strukturi sadrže slobodni elektron. Nazivaju se radikalima jer su zbog tog elektrona krajnje nestabilni i strukturno kaotični. Da bi postali stabilni moraju ukrasti elektron od susjednog atoma. To izaziva lančanu reakciju koja dovodi do smrti stanica i oštećenja tkiva.

 

Povećano stvaranje slobodnih radikala leži u podlozi mnogih funkcionalnih oštećenja organa i organskih sustava. U posljednje vrijeme pokazali su se jednim od važnijih uzroka bolesti, maligniteta, starenja i smrti.

 

Krećite se i vježbajte

Budući da priroda u pravilu pronađe ravnotežu kako bi se zaštitila od preopsežnih oštećenja / uništenja, tako je “osmislila” antioksidanse. Oni stabiliziraju/neutraliziraju slobodne radikale stvorene oksidacijom. Pretpostavlja se kako je ravnoteža oksidansa i antioksidansa tisućama godina bila prilično očuvana. Jer je prehrana lovaca i sakupljača bila sastavljena uglavnom od svježeg voća i povrća.

 

Poljoprivredna je (r)evolucija bitno smanjila unos namirnica bogatih antioksidansima. Danas je uzgajan ograničen broj usjeva koji su k tome osiromašeni mljevenjem, izbjeljivanjem i kuhanjem.

 

Dolazi i industrijska revolucija koja dodatno pogoršava situaciju proizvodeći goleme količine štetnih radikala koji kontaminiraju tlo, vode i zrak. Među ostalim štetnim učincima, zagađenje dovodi do oštećenja ozonskog omotača te smo time sve izloženiji većim količinama ultraljubičastog zračenja koje u organizmu potiče i ubrzava proizvodnju slobodnih radikala.

 

Nabrajanje svega što se promijenilo od vremena kada je čovjek hodao netaknutom prirodom, jeo svježe voće, povrće i ribu, zaštićen od štetnih zračenja i neizložen otrovima, moglo bi zauzeti još mnogo redaka. Stoga se pokušajmo vratiti na temu očuvanja zdravlja zglobova, hrskavice i tetiva. Treba napomenuti da slobodni radikali utječu na nastanak niza drugih bolesti poput karcinoma, bolesti kardiovaskularnog sustava, autoimunih bolesti, dijabetesa, psorijaze …

 

Kada govorimo o očuvanju zdravlja zglobova – sustava za pokretanje, osnovno i nužno je redovito kretanje. Hodanje, vožnja bicikla, plivanje, planinarenje, trčanje, klizanje, rolanje, odlazak u teretanu samo su dio kreativnog niza kojim možete začiniti svoje dane.

Hidratacija

Optimalno odvijanje metaboličkih procesa, te očuvanje strukture i funkcije vezivno-elastičnih (ali i ostalih tkiva), zahtijeva redovit i dostatan unos tekućine.

 

Nešto na što se često zaboravlja, odnosno ne pridaje dovoljno pozornosti, jest hidracija. Optimalno odvijanje metaboličkih procesa, te očuvanje strukture i funkcije vezivno- elastičnih (ali i ostalih tkiva), zahtijeva redovit i dostatan unos tekućine.

 

Dnevno preporučena količina tekućine iznosi 0,3 decilitra po kilogramu tjelesne mase. To za čovjeka prosječne mase (70 kg) iznosi 2,1 l. Hidracija se, naravno, ne odnosi isključivo na vodu; poželjno je i preporučljivo dio dnevnog unosa osigurati zelenim čajem. On obiluje katehinima – polifenolima s izrazito snažnim antioksidativnim djelovanjem (protuupalnim, antikarcinogenim, regeneracijskim).

 

Dodatna suplementacija za zdravlje zglobova, hrskavice i tetiva

Za postizanje zadovoljavajuće antioksidativne aktivnosti, obzirom na današnju kalorijski bogatu, ali nutritivno osiromašenu prehranu, potrebno je povećati unos voća i povrća. Antioksidansi, vitamini, minerali, te omega-3 masne kiseline, ukoliko se redovito konzumiraju, u određenom opsegu će zaštititi zglobove, tetive i hrskavicu.

 

Bioaktivni nutrijenti porijeklom iz bobičastog voća poput borovnica, ribizla, grožđa, brusnica, goji bobica i trešnji štite kolagen. Kolagen je važna proteinska gradivna komponenta kostiju, mišića, tetiva i zglobova, koja tijelu osigurava čvrstoću, snagu i gipkost.

 

 

S obzirom na manjkavost svakodnevne, uobičajene prehrane, odnosno na konzumaciju nekvalitetne hrane te izloženost mnogim negativnim okolišnim utjecajima, često je neophodna i suplementacija višim dozama vitamina i minerala. Posebice vitaminima B skupine, C, D i E vitaminom, cinkom, selenom, magnezijem i željezom), hondroitin, glukozamin te aminokiselinsko-enzimskim mješavinama.

 

Glukozamin

Glukozamin je ključan za izgradnju hrskavice. Hrskavica je fleksibilno i žilavo vezno tkivo koje se nalazi na puno mjesta u našem tijelu. Hrskavica djeluje kao podmetač na krajevima dugih kostiju gdje se susreću sa zglobovima.

 

Kako starimo, hrskavica može postati manje fleksibilna i može se raspadati. Postoje dokazi da bi glukozamin mogao usporiti taj proces.

 

Neki znanstvenici vjeruju da je sumpor u glukozaminu koristan za zdravlje hrskavice. Sumpor se mora ugraditi u hrskavicu kako bi je izgradio i oporavio. Prirodno, glukozamin ima ulogu u ugradnji sumpora u hrskavicu. Kako ljudi stare, razina glukozamina opada. Dakle, s vremenom to može igrati ulogu u pogoršanju funkcija naših zglobova.

 

Glukozamin dolazi u različitim oblicima:

glukozamin sulfat

glukozamin hidroklorid

N-acetil-glukozamin

 

 

Imunološka zbivanja uslijed upalnih i degenerativnih promjena zglobova, ali i pojačane / pretjerane tjelesne aktivnosti, može se uvelike smanjiti uzimanjem dodataka prehrani. To su omega-3 masnih kiselina i enzima koji su prema nekim studijama pokazali snažan potencijal za smanjenje upale (do čak četiri puta) i poticanje stvaranja glukozamina u tijelu.

 

 

 

Autori:

dr. med. Ana-Marija Liberati Čizmek,

 

Zoran Pršo, specialist manualne medicine

 

Članak smo preuzeli sa stranice www.fitshop.hr

na vrh članka